Svijet u zlatnoj groznici
To je nevjerojatno: cijena zlata raste, a svatko ionako želi kupiti! Zlato je samo tipičan krizni sustav. I uvijek je isto: kada se strah i panika šire, um često ne uspije.
Pogreška: cijena zlata raste i raste
Pretpostavka je čista spekulacija. Cijenu zlata u velikoj mjeri određuju veliki špekulanti kao što su hedge fondovi. Oni su također 2008. godine raspustili svoje zlatne fondove kako bi prikupili novac. S druge strane, potražnju (a time i cijenu) proizvode proizvođači nakita. Svjetska recesija također je dovela do naglog pada potražnje, posebno u Aziji. Poštovani financijski stručnjaci stoga smatraju da zlato nije sigurna investicija, već je to spekulativni objekt. Osim toga, nema stalnih prihoda kao što su kamate i dividende, a kupovina zlata je skupa. Razlika između kupovne i prodajne cijene, tzv. Spread, je visoka: Tko je kupio 10-gramski ingot u ožujku 2009., platio je 254,64 eura. Oni koji su istog dana morali prodati 10 grama, dobili su 217,73 eura, što je gotovo 17% manje.
Cijena zlata fluktuira kao cijene dionica. Apsolutno sigurna investicija koja štiti od gubitaka nije. Može donijeti samo profit ako cijena raste. Ako se kriza opet smiri, ona će potonuti kao i nakon svake krize. Ali čak i rastuća cijena zlata neće se isplatiti ako dolar padne u isto vrijeme kao i proteklih godina - zlato je navedeno u dolarima! Svatko tko je 1980. kupio zlato, vraća se tek na uvodnu cijenu danas (nakon gotovo 30 godina)!
Je li kupovina zlata tako besmislena?
Ne, ali ne bih kupio zlato po najvišoj cijeni. Ako kupite kovanice ili barove u tišim vremenima i smirite se, molim. Ali zlato bi trebalo biti samo mješavina (5 do 10%) u dobro diversificiranoj imovini. I to nužno spada u bankovni sef: Samo tamo je sigurno od provalnika!
